Zašto je savremeni svet ispunjen napetostima i prikrivenim ili dramatičnim sukoba?
Kako nastaje moć?
Ko je danas moćan?
Da li su u našem vremenu države izgubile monopol na moć?
Da li je SAD dominantna sila ili sila koja sve vidljivije gubi dominaciju?
Šta će biti s Kinom?
Kako će izgledati naš svet u narednim godinama i decenijama?
Pročitajte danas da biste razumeli sutra.
Prikaz izdanja na hrvatskom
MOĆ EVOLUIRA.
KAKO ĆE MOĆ DELOVATI, I KAKO ĆE SE MENJATI U 21. VEKU?
U
šesnaestom veku kontrola kolonija i mase zlata dala je prednost
Španiji; u sedamnaestom veku Holandija je profitirala od trgovine i
financija; u osamnaestom Francuska je bila na dobitku zbog svoje veće
populacije i vojske, a u devetnaestom je moć Britanije počivala na
prvenstvu zemlje u industrijskoj revoluciji i na svojoj mornarici.
U doba Kenedija i Hruščova, resursi moći merili su se prema nuklearnim
projektilima, industrijskom kapacitetu, kao i broju naoružanih ljudi i
tenkova spremno poređanih za prelazak ravnica Istočne Evrope. Ali
globalno informatičko doba dvadesetprvog veka brzo pretvara te
tradicionalne oznake moći u zastarele, preraspoređujući odnose moći.
U Budućnosti moći, Joseph S. Nye, Jr., dugogodišnji analitičar moći i
praktičar iz prve ruke u radu vlade, daje snažnu naraciju koja razmatra
pomake, inovacije, tehnologije i nove odnose, koji će definisati
dvadeset i prvi vek. On prikazuje kako se resursi moći prilagođavaju
digitalnom dobu i kako strategije pametne moći moraju uključiti više od
vojne snage neke zemlje. Informacije koje su nekada bile rezervisane za
vladu, danas su dostupne za masovnu potrošnju. Internet je doslovce
stavio moć na vrhove prstiju nedržavnih izvršitelja i omogućio im da
lansiraju kibernapade na vlade iz svojih domova, i da stvore sigurnosne
pretnje koje se osećaju širom sveta. Ali kibernetičko doba takođe je
stvorilo novu granicu moći među državama, prepunu prilika za zemlje u
razvoju. Na početku dvadesetprvog veka, Amerika je imala oko četvrtinu
proizvodnje na svetu, i samo 5 posto svetskog stanovništva.
Bila je nedvosmisleno najmoćnija država u svetu, nedostignuta u vojnoj
snazi i u vlasništvu nad svetskim resursima. Danas, Kina, Brazil,
Indija i druge zemlje povećavaju svoje udele u resursima svetske moći,
ali ostaje malo verovatno da će dostići Ameriku kao najmoćniju državu,
pod uslovom da Sjedinjene Države usvoje nove strategije osmišljene za
globalno informatičko doba. Presudni učinak interneta na prirodu moći
zajednički je interes država širom sveta. Proučavajući to što znači
imati moć u dvadesetprvom veku, "Budućnost moći" osvetljava put unapred.
“Joseph Nye najistaknutiji je američki stručnjak za sadržaj,
raznolikosti, koristi i zloupotrebe moći. On piše sa spoznajama koje bi
neki predsednik ili državni sekretar smatrao dragocenim, i spoljnu
politiku čini manje stranom za svakog čitaoca. Ako vam je cilj razumeti
svetske odnose u dvadesetprvom veku, ne može postojati bolji vodič od
Budućnosti moći.”
MADELEINE K. ALBRIGHT, bivši državni sekretar SAD-a
“Moć je nekad proizlazila iz nadzora nad pomorskim putovima. U
budućnosti, objašnjava Joe Nye, dolaziće od sposobnosti kormilanja po
informatičkim putevima kibernetičkog prostora, i kontrolisanja naracija
koje utiču na ljude. Sveobuhvatnu u temama, ali specifičnu u primerima,
ovu je knjigu uzbudljivo čitati, i fascinantno je o njoj razmišljati.”
WALTER ISAACSON, predsednik i glavni izvršni rukovodilac Aspenskog instituta
“Ako tražite briljantnu i izvornu analizu kibermoći, pročitajte peto
poglavlje Budućnosti moći Josepha S. Nyea. Ako tražite najbolju dostupnu
celovitu analizu moći u svetskoj politici, pročitajte celu knjigu.”
ROBERT O.
KEOHANE, profesor javnih i međunarodnih odnosa, Škola javnih i
međunarodnih odnosa Woodrow Wilson, Univerzitet u Prinstonu.
“U ovoj magistralnoj knjizi Joseph Nye nudi vrlu čitku sintezu preko
dve decenije pojmovno inovativne nauke. On daje prodornu sondažu u
različite vrste moći, analizira prelaze između država u usponu i u padu,
i istražuje difuziju moći od države prema nedržavnim akterima. Nyeova
liberalno-realistička strategija je uverljiva: Amerika može zaustaviti
političko propadanje i produžiti ekonomsko blagostanje pridržavajući se
strategije pametne moći koja odbija da traži primat i preferira da se
uskladi sa drugim državama. Ova knjiga bi trebalo da postane obavezno
štivo za svakoga ko je zainteresovan za međunarodne odnose.”
PETER J. KATZENSTEIN, Walter S. Carpenter, Jr., profesor međunarodnih studija, Univerzitet Cornell
“Joseph Nye iskristalisao je deceniju discipliniranih, pragmatičnih i
uticajnih razmišljanja o tome šta je moć i šta bi trebalo da bude.
Svojim zaštitnim znakom spoja jasnoće i uverljivosti, Nye je ponudio
protivotrov za bojazni o novim moćnim državama i za strahove o
propadanju Amerike.”
STROBE TALBOTT, autor knjige “Veliki pokus: priča o drevnim carstvima, modernim državama i potrazi za globalnom državom”
Kratak sadržaj:
Predgovor hrvatskom izdanju (napisao dr. Josip Glaurdić)
Predgovor
I. VRSTE MOĆI
Što je moć u globalnim odnosima
Vojna moć
Ekonomska moć
Meka moć
II. POMACI U MOĆI: DIFUZIJE I TRANZICIJE
Difuzija i kibermoć
Prijenos moći: Pitanje američkog zalaza
III. POLITIKA
Pametna moć
Joseph S. Nye, Jr.,
je istaknut univerzitetski profesor (Distinguished Service Professor) i
bivši dekan Kenedijeve škole državnog upravljanja na Univerzitetu
Harvard. Od 1977. do 1979. bio je zamenik državnog podsekretara za
sigurnosnu pomoć, nauku i tehnologiju i bio je predsednik Radnim skupom
Nacionalnog sigurnosnog veća za neširenje nuklearnog oružja. Od 1993. do
1994. bio je predsednik Nacionalnog obaveštajnog veća i 1994. i 1995.
radio je kao pomoćnik ministra za obranu za Međunarodne sigurnosne
odnose. U svim ovim agencijama primio je istaknute nagrade za rad.
Takođe je od 1986. do 1993. bio američki predstavnik u Savetodavnom
povereništvu za pitanja razoružanja glavnog sekretara OUN-a. Nye je član
Američke akademije nauke i umetnosti, Američke diplomatske akademije i
Britanske akademije. Primio je nagradu “Woodrow Wilson” od Univerziteta u
Prinstonu, nagradu “Charles Merriam” od Američkog politoločkog društva,
nagradu za istaknutog naučnika od Asocijacije za međunarodne studije,
kao i francuski red akademskih palmi (Ordre des Palmes Académiques).
Autor je mnogih dela, među njima i knjige “Paradoks američke moći: Zašto
jedina svjetska velesila ne može djelovati sama” (The Paradox of
American Power: Why the World’s Only Superpower Can’t Go It Alone,
2002).