 |
 |
 |
|
|
|
Autor: Sjin Žan
Broj strana: 242
ISBN broj: 8684503023
Izdavač:
Dejadora
Godina izdanja: 2011.
 |
 |
 |
 |
 |
||||
„Pred nama su priče koje se moraju pročitati. Životi ovih anonimnih žena toliko su dirljivi da sam, pročitavši njihove ispovesti, osetila kako mi se duša promenila. Ovo je osobena zbirka svedočanstava o dobrim i rđavim, čudesnim i užasavajućim stranama ljudske prirode. Glasovi koji je čine poetični su u svojoj jednostavnosti i iskrenosti. Počastvovana sam što sam upoznala sudbine ovih dobrih žena i osečam skrušenost pred njima." Ej mi Tan
„Mao je rekao: Na ženama je polovina neba. Nažalost, ova izvanredna knjiga pokazuje da nije bio u pravu. Na ženama je u Kini, zapravo, polovina pakla. Sjinžan je napisala prvi realistički prikaz žena u Kini. Čitajte ga i plačite." Džen Vong
Prije nego što je napisala ovu knjigu, Xinran je osam godina (od 1990. do 1998.) radila kao novinarka i voditeljica radio postaje u Nanjingu. Emisija koju je uređivala i vodila zvala se Riječi na noćnom povjetarcu i vrlo je brzo postala slavna po hrabrom i otvorenom razgovoru o tome što znači biti obična žena u današnjoj Kini. “Osjećala sam se kao da sam otvorila prozorčić na zidu goleme utvrde čiji stanovnici nisu nikada komunicirali s vanjskim svijetom”, rekla je jednom prilikom kasnije, govoreći o nastanku knjige.
Uskoro je svakodnevno počela primati i po dvjestotinjak pisama, slušatelji su osjetili da je riječ o odlučnoj i poštenoj novinarki, samopouzdanoj i svjesnoj važnosti toga što radi, a pripovijesti koje su podijelili s njom otkrivale su toliko strašnih patnji, takvu sumanutu bezdušnost režima i pojedinaca da je povremeno bio gotovo fizički nemoguće prihvatiti da se to doista zbiva. Zato je i odlučila knjigu objaviti u Europi, iako je pri tome gotovo stradala.
Među petnaestak priča Xinran je pridodala i vlastitu. Smisao za lijepo, za ljubav i dobrotu koji mogu opstati čak i kada su okruženi nemjerljivom okrutnošću, bijedom i nesrećom, svima nam pokazuju da se pred nevoljom i nasiljem nikada ne smije pokleknuti.
Prevoditeljica Martina Čičin-Šain je suzdržanim izrazom, posve lišenim sentimentalnosti, besprijekorno prenijela svu dramatičnost ovog doista izuzetnog djela, baš kao i naslovna fotografija Marine Leskovar.
Xinran Xue novinarka je čije je ime zahvaljujući njenoj radijskom emisiji postalo slavno u Kini. Rođena je u Pekingu 1958. godine, na vojnom sveučilištu završila je engleski jezik i međunarodne odnose nakon čega je radila u vojsci . 'Dobre kineske žene' nisu njen prvi susret s pisanjem; još u petnaestoj godini objavila je prvu pjesmu, a kasnije je pisala kratke priče i poeziju, što ju je, prema njenom mišljenju, i dovelo do posla na državnoj radijskoj postaji. Xinran, što znači 's užitkom, ima sina tinejdžera, a od njegova oca se razvela jer- kako je rekla u jednom od intervjua – nije smatrao da su žene jednako vrijedne kao i muškarci. Odlazak u London 1997. godine bilo je njeno prvo putovanje na zapad. U početku je radila svakakve poslove, a danas predaje na londonskoj School of Oriental and African Studies. U braku je s književnim agentom Tobyjem Eadyjem, objavila je i roman 'Sky Burial', namjerava ostati u Londonu, ali Kinu često posjećuje.
Iako se njeno iskustvo ne može usporediti sa strahotama koje su prošle njene sugovornice iz 'Dobrih kineskih žena', i nju je obilježila Kulturna revolucija. Rođena je u dobrostojećoj obitelji intelektualaca i dok su druga djeca gladovala, ona je jela uvoznu čokoladu. Živjela je s bakom jer su vlasti smatrale da radno sposobni ljudi svoju snagu trebaju utrošiti u napredak domovine, a ne svoje obitelji. Roditelje je viđala rijetko tako da je u svojoj šestoj godini majku zvala tetom. Malo nakon što se u sedmoj godini preselila k roditeljima, njen se svijet raspao kada su im Crveni gardisti pretresli kuću i spalili gotovo sve što su imali, a roditelje joj odveli u zatvor pod besmislenom optužbom da su kapitalisti i revizionisti. Xinran je s bratom završila u domu za djecu gdje su prošli šestogodišnju torturu ponižavanja i vrijeđanja.
Link.
 |
|||
|
|||
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272 |
||
