Zašto je telo toliko interesantno? Pre svega, imamo jedno telo i u tome
se svi slažemo. Bez obzira na to da li smo debeli ili mršavi, niski ili
visoki. Plesači uglavnom pred ogledalom pokušavaju da vežbom postignu
svoj maksimum, i to do krajnjih granica. Koliko je fantastično videti
nekoga da izvede deset pirueta koje su u potpunosti dobro postavljene i
kontrolisane! Zašto smo uvek zadivljeni kada vidimo atletičare ili
akrobate dok izvode svoju tačku? To je zbog tela, a telo je nešto što
nas sve povezuje. Pokušajte da izvedete dve piruete u dnevnoj sobi, pa
ćete odmah uvideti koliko je to teško. A taj isti plesač će i sledećeg
dana pokušavati da dostigne svojih 11 pirueta. Ova knjiga na jednostavan
način objašnjava fenomen tela.
Erik Sorensen
asistent koreografa baleta u Mulen Ružu, profesor plesa
Deo
knjige Aleksandra Josipovića, koji se odnosi na muzičku formu, u malo
reči sažima razvoj ritma kako sa istorijskog, tako i sa filozofskog
stanovišta. Vrlo jednostavni tehnički opisi omogućavaju čitaocu – bio on
amater ili profesionalac – da stekne sveobuhvatnu sliku o bogatstvu
ritmičkih struktura, pomažući mu tako da zaista razume neraskidivu vezu
između ritma i plesa.
Ghassan Yammine
pijanista i
kompozitor, direktor i upravnik Muzičke škole Ghassan Yammine ”Le réseau
des arts“ u Libanu, član Upravnog odbora FFEM (Saveza muzičkih
institucija u Francuskoj) i član AEC (Evropskog udruženja
konzervatorijuma)
Pokretom definisan prostor, apstraktno nešto
oteto od ništavila, koji definiše čoveka kao takvog, njegovu permanentnu
teskobu i upitanost nad sopstvenim postojanjem, tera ga da kontroliše
deo mikrouniverzuma koji sobom definiše sa uvek prisutnom nadom da se
taj njegov napor može preneti na širi kontekst.
Upravo u ovom delu
Aleksandra Josipovića nalazimo ona mesta gde se konkretno dotiče
apstraktnog, pokušaj da se promišljanjem iznedrenim kroz praksu ova
granica učini difuznom. Težak zadatak, ali dobro obavljen.
Ashok Murty
arhitekta