Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa
Elektronika otvorenog koda na Linuxu

Unix, Linux Unix, Linux

Elektronika otvorenog koda na Linuxu

Autor: Varvik A. Smit
Broj strana: 318
ISBN broj:
Izdavač: InfoElektronika InfoElektronika
Godina izdanja: 2015.

                 
Twitter   Facebook   Linkedin   Pinterest   Email
                 
Rasprodata

 

Naučite kako da koristite EDA alate otvorenog koda. Navedeni su i hardverski projekti koje možete jednostavno napraviti ili modifikovati kod kuće upotrebom alata otvorenog koda. Koristite PC računar na Linux platformi kako biste razvijali softver za mikrokontrolere.

* Instalirajte i naučite da koristite Linux operativni sistem.
* Naučite da koristite EDA alate otvorenog koda za kreiranje šema kola i štampanih pločica.
* Koristite Arduino i Arduino Ethernet dodatak, open-source hardver.
* Napravite jedan od nekoliko AVR programatora za mikrokontrolere.
* Razvijte softver, programirajte i debagirajte 8-bitne AVR mikrokontrolere na Linux sistemu.
* Povežite LCD displej na PC računar sa Linuxom, koji prikazuje sistemske informacije.
* Instalirajte razvojne alate u C jeziku za MSP430 i ARM mikrokontrolere.
* Otkrijte interesantan i koristan softver otvorenog koda.
* Napravite štampane pločice u kućnoj radinosti, dizajnirane pomoću alata otvorenog koda.

Svi hardverski projekti mogu se napraviti na jednostranim štampanim pločicama, u kućnoj radinosti, ali je moguće i generisati izlazne datoteke za profesionalnu proizvodnju pločica. Ne koriste se specijalne i retke komponente koje je teško nabaviti. Mnogi od softverskih programa koji se koriste, takođe postoje i na Windowsu.

Uvod
Razlozi za prelazak na Linux
Glavni pojmovi
Moguće računarske kombinacije
Ciljna grupa ljudi kojima je namenjena knjiga
Preduslovi
Hardverski zahtevi
Softverski zahtevi
Kako smo prišli ovoj knjizi

1.Osnove Linux-a
1.1 Strategija prelaska na Linux
1.2 Izbor Linux distribucije
1.2.1 Istorija i izbor
1.2.2 Izbor Linux distribucije
1.3 Nabavka Linux distribucije
1.4 Ispitivanje Linux-a
1.4.1 Pravljenje Linux instalacije na disku ili USB flešu
1.4.2 Pokretanje linux-a
1.5 Instaliranje Linux-a
1.6 Kretanje po Linux-u (navigacija)
1.6.1 Prijavljivanje (log)
1.6.2 Sistem izbora (meni)
1.6.3 Ažuriranje sistema
1.6.4 Virtuelni desktop
1.6.5 Rad sa mišem
1.6.6 Uključivanje i isključivanje lozinke za čuvanje ekrana (screensaver)
1.6.7 Izmena slike na ekranu (wallpaper)
1.6.8 Isključivanje zvukova
1.6.9 Promena vremena i datuma
1.6.10 Dodavanje prikaza aktivnosti na mreži
1.6.11 Dodavanje korisnika
1.7 Linux fajl sistem
1.8 Instalacija i uklanjanje aplikacija
1.8.1 Primer instalacije aplikacije
1.8.2 Uklanjanje aplikacije
1.8.3 Drugi metodi instalacije programa
1.9 Svakodnevne aplikacije i zadaci
1.9.1 Svakodnevne aplikacije koje rade na Vindovsu i Linux-u
1.9.2 Medijumi koji se menjaju i particije
1.9.3 Instalacija štampača
1.9.4 Pronalaženje fajlova
1.10 Komandna linija
1.10.1 Neke korisne naredbe
1.10.2 Veštine za uštedu vremena
1.11 Tasteri za kraće puteve - prečice
1.11.1 Pomeranje nepristupačnih prozora
1.11.2 Pokretanje okvira dijaloga "Run Application"
1.11.3 Kretanje po ekranu
1.12 Izvori za učenje Linux-a
1.12.1 Preporučene besplatne knjige
1.12.2 Forum
1.12.3 Dokumentacija i pomoć
1.12.4 Virusi, zaštita i defragmentiranje

2. KiCad, program za pravljenje električnih šema i PCB
2.1 Instalacija KiCad-a
2.2 Kratak pregled
2.3 KiCad uputstvo 1 - Tranzistorsko kolo
2.3.1 Električna šema uz pomoć KiCad-a
2.3.2 Dodela otisaka uz pomoć programa CVpcb
2.3.3 Raspored elemenata na PCB uz pomoć programa PCBnew
2.4 KiCad Uputstvo 2 - IC kolo
‚ 2.5 Generisanje izlaznih fajlova za proizvodnju
2.6 Pravljenje dvostrane PCB
2.7 Drugi saveti i tehnike

3. Pravljenje komponenti u KiCad-u
3.1 Pravljenje simbola za električnu šemu
3.2 Kreiranje otiska za PCB
3.3 Korišćenje novo kreirane komponente
3.3.1 Korišćenje nove biblioteke u EESchema
3.3.2 Korišćenje nove biblioteke u CVpcb
3.3.3 Korišćenje nove biblioteke u PCBnew
3.4 Preuzimanje i instalacija KiCad biblioteka
3.4.2 Instalacija KiCad biblioteka

4. Arduino , hardver otvorenog koda
4.1 Arduino Uno tehnički opis
4.2 Uputstva za brzi početak sa Arduinom
4.3 Arduino hardver
4.3.1 Struja po ulazno izlaznim izvodima Arduino Uno 4.3.2 Pinovi koji su Vam na raspolaganju kod razvojnog sistema Arduino Uno

4.3.3 Električna šema/ Izgled PCB

4.3.4 Domaća verzija Arduina

4.4 Primeri projekata
4.4.1 Korišćenje PWM
4.4.2 Arduino serijska komunikacija i ulazi
4.4.3 LCD displej
4.4.4 Ostali eksperimenti i učenje
4.5 Korišćenje eternet "štita"
4.5.1 Podešavanje i ispitivanje Arduina i eternet štita
4.5.2 Hardver eternet štita
4.5.3 Implementacija Arduino veb servera
4.5.4 SD kartica i veb server
4.6 Pravite sami svoju nadgradnju (štit)
4.6.1 Štit na verobordu
4.6.2 PCB štit

5. AVR 8-bitni mikrokontroleri

5.1 Pregled 8-bitnih AVR-ova
5.1.1 Mikrokontroleri tinyAVR
5.1.2 Mikrokontroleri megaAVR
5.2 AVR programeri
5.2.1 AVR softver za programiranje i ispitivanje hardvera
5.2.2 AVR programer na paralelnom portu
5.2.3 AVR programer na serijskom portu
5.2.4 USB AVR programer
5.2.5 USB programer Atmel AVRISP mkII
5.2.6 Atmel AVR Dragon
5.2.7 Više podataka o Avrdude
5.3 AVR kola
5.3.1 ATtiny2313
5.3.2 ATtiny48
5.3.3 ATtiny25
5.3.4 ATmega8
5.3.5 ATmega16
5.3.6 ATmega48PA
5.4 Alati DebugWIRE/JTAG
5.4.1 AVR Dragon
5.4.2 AVR JTAGICE mkII
5.4.3 Softver za dibagovanje
5.4.4 DebugWIRE
5.4.5 JTAG
5.4.7 Automatizovanje dibagovanja
5.5 Upotreba AVR Dragon-a da bi se resetovali AVR "fuses"
5.5.1 Konektovanje AVR
5.5.2 Resetovanje "fuses"

6. MSP430 16-bitni mikrokontroleri
6.1 Pregled 16-bitnih MSP430
6.2 MSP 430 softver za programiranje
6.2.1 Instalacija C kompajlera za MSP430
6.2.2 Instalacija MSPDebug
6.3 Lančped MSP430
6.3.1 Osobine lančpeda
6.3.2 Programiranje lančpeda
6.3.3 Buster pakovanja za lančped
6.4 eZ430-Chronos
6.4.1 Pokretanje demo softvera za Hronos
6.4.2 Veza sa Hronosom uz pomoć Pythona
6.4.3 Jednostavan program za eZ430-Chronos
6.5 Pločica sa ZIF podnožjen za MSP430
6.6 Standardni JTAG alat

7. ARM7 32.bitni mikrokontroleri
7.1 Instaliranje GNU ARM lanca alata
7.2 Programiranje Atmelovog ARM-a preko USB-a

8. Linux i LCD interfejs
8.1 Električna šema
8.2 Spisak delova
8.3 Pravljenje kola
8.4 Ispitivanje
8.5 Korišćenje LCD sa lcd4linux
8.6 Primer PC programa LCD2USB

9. Drugi softver otvorenog koda
9.1 Elektronski alati
9.1.1 Simulator kola
9.1.2 Fritzing
9.2 Katalogizacija elektronskih delova
9.2.1 Dizajn baze podataka
9.2.2 Kreiranje tipa kolekcije
9.2.3 Dodavanje komponenti u kolekciju
9.2.4 Saveti za pravljenje i dodavanje kolekcija
9.2.5 Pravljenje rezervnih kopija kolekcija i šablona
9.2.6 Potraga po kolekcijama
9.3 Drugi korisni i zanimljivi softveri
9.3.1 Računanja sa brojevima
9.3.2 Rad sa Vindovs i DOS programima na Linux-u
9.3.3 Operativni sistemi otvorenog koda koji nisu tipa Linux

Prilog A - PCB u domaćim uslovima
Upozorenja i bezbednost
Šta Vam je potrebno
Bezbednosna oprema
Oprema
Potrošna roba
Štampanje bakarnog sloja
Štampanje PCB iz KiCad PCBnew
Štampanje na foto papir
Isecanje papira na dimenzije
Pripremanje pločice sa bakrom
Određivanje veličine pločice
Rezanje pločice
Čišćenje pločice
Pravljenje PCB
Peglanje tonera na pločicu
Uklanjanje papira
Retuširanje pločice
Nagrizanje pločice
Bušenje rupa
Isecanje na prave dimenzije
Čišćenje i kalajisanje
Štampanje gornjeg belog filma

Prilog B Univerzalno napajanje
Električna šema
Spisak delova
Podešavanje napona

 

Preuzmite softver koji ide uz knjigu 

 

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

Preporučujemo

Kali Linux - Testiranje neprobojnosti veba - treće izdanje

Kali Linux - Testiranje neprobojnosti veba - treće izdanje

Popust cena:
1760.00 rsd

Naučite Linux Shell skriptovanje, drugo izdanje

Naučite Linux Shell skriptovanje, drugo izdanje

Popust cena:
1580.00 rsd

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272