Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa
Mediteranski brevijar

Istorija Istorija

Mediteranski brevijar

Autor: Predrag Matvejević
Broj strana: 204
ISBN broj: 9789532017281
Izdavač: V.B.Z. V.B.Z.
Godina izdanja: 2017.

                 
Twitter   Facebook   Linkedin   Pinterest   Email
                 
Rasprodata

 

GENIJALNA, NEPREDVIDIVA I BLISTAVA KNJIGA! 
Claudio Magris 

"Mediteranski brevijar" je doživio dvadeset i jedan prijevod na razne evropske jezike, a također i na arapski, hebrejski, turski, japanski i esperanto. Knjiga je dočekana s pohvalama međunarodne kritike i dobila veći broj nagrada u svijetu, među kojima se izdvajaju: Nagrada za najbolju stranu knjigu u Parizu, Evropska nagrada u Ženevi te brojna priznanja u Italiji, gdje autor predaje na rimskom sveučilištu La Sapienza

"Svaka rečenica 'Mediteranskoga brevijara' neodoljivo raspiruje žeravice naših znatiželja, analogije doživljaja, znanja i saznanja. Snaga teksta je u tome što nas prenosi u izvantekstualni realitet, mitski, povijesno-stvarni, nadstvarni… Slika se dovezuje na sliku, misao na misao, činjenica na činjenicu. Matvejević otvara prozore suncu."
Jure Kaštelan
 (u recenziji za prvo izdanje knjige)

"Ova je knjiga dragulj, kuriozitet i zagonetka. Na trenutke je razigrana, često svojeglava, stalno zadivljujuća... U njoj se spajaju filozofija i imaginacija s enciklopedijskim znanjem."
Jan Hicks 
(Sidney Morning Herald, 15. 10. 1999.)

"Mediteranski brevijar nije ni zbirka priča ni almanah činjenica. On je kudikamo više destiliran od takvih djela. Matvejević je mirno slijedio brod Marlowea, iskrcavao se u La Speziji ili Buenos Airesu da popije proscecco s Calvinom ili Borgesom... Tko može posumnjati da će ovaj brevijar pripasti posthumnoj Borgesovoj biblioteci?"
Jonathan Levi (Los Angeles Times, 02. 09. 1999.)

"Mnogo se govori da je taj tekst pisan lirski, esejistički, intimno, ja to neću poreći ali ću dodati: da, ali s jedne racionalne i meditativne distance i upravo to je ona komponenta koja čini njegovu glavnu vrijednost... U Matvejevićevoj knjizi vidim otvoreni aforizam... Sve tu izvire iz neke tamne melankolije koja živi u pogledu na more kao tuga koja nas hvata pred svemirom, nebom, plavetnilom."
Stanko Lasić 
(Članci, razgovori, pisma, 2004.)

Impresije

Slavna Matvejevićeva knjiga zapljuskuje nas mirisima i čudima Mediterana koji traje i pupolja u sukrvici našeg nasljeđa.
Pokatkad nas krasnopis ostavlja nasukane na pripeci neutažive čežnje i iznevjerenih očekivanja koju ova divovska tema nudi i razjaruje.
Na talasima krasnoga Mediterana, na njegovim čarnim žalima, otocima i hridima, zasuti slanim vjetrovima i galebovim kricima, osjemenjeni ikrom bujnoga života, tugujemo jer smo od mora uvijek očekivali više, jer smo uvijek patili posle povratka na stijenje, među gorštake.
Očekivali smo više i od ove knjige-lađe i u toj neugašenoj žudnji nešto je od njene ljepote.

Citati

-Gradili su ga sklad i mjera, geometrija i logika, zakon i poetika. Rušili su ga suparništvo i nesnošljivost, bezakonje i mržnja, nasilje i fanatizam.
-Mediteran je podizao spomenike vjeri i praznoverju, veličini i taštini.
-Na Mediteranu duh stari sporije od tijela.
-Mijeh vina, tovar drva, šaka soli, oka brašna, žlica ulja, zera papra, skrupul poštenja.
-Začini su se prevozili lađama i prenosili karavanama, najčešće s istoka prema zapadu, i s južnih obala prema sjevernima: papar, cimet, vanilija, šafran, anis, muškatov cvijet, indijski kari.
-Stara je Helada poznavala više od sedamdeset vrsta kruha dok su barbari, opsjedajući gradove na Mediteranu, kusali kašu i žvakali prženo zrnje.
-Više su znoja prolili oni koji su krčili vinograde, nego sužnji koji su podizali piramide.
-I sami su Grci tražili sebe u prošlim vremenima više nego u suvremenosti- nostalgija je prava Grčka riječ.
-Al Idrizijeve karte više nijesu pouzdane, ali su ostale lijepe. Bile su bez premca na srednjovjekovnom Mediteranu.
-Nacije koje se formiraju uzimaju kartu jednom kao ogledalo, drugi put kao program.
-Mjesta na kojima su podignuti samostani, manastiri ili tekije pomno su birana. Na uzvisinama su s kojih se vidi morska pučina, na rubu pustinje koja je slična pučini, na malim otocima ili još manjim otočićima- tamo gdje nebo izgleda bliže, vjera viša, molitva uzvišenija.
-Od antracitnog granita iz Jablanice na Neretvi, zvanog gabro, podignut je spomenik Njegošu na vrhu Lovćen planine.
-I banke su izum Bliskog Istoka i njegova trgovačkog duha: kao da je sve zlo i svako dobro došlo s tih strana Mediterana.
-Islam je bio u odnosu prema tržnici uviđavniji od kršćanstva. Po Novom zavjetu trgovci su istjerani iz hrama. U Kuranu, pak, Poslanik ide po tržnici i hranu na njoj uzima.
-Kamena juha stara je kao i bijeda Mediterana.
-Sunce juga prosvjetljuje duh, ali ponekad oduzima pamet.
-Demokratija, rođena na jugu, teže je na njemu rasla nego na sjeveru.
-Mediteran je rodio Evropu, dugo je bio veći i značajniji od nje, odavno više nije.
-Pesimizam se uvukao u povijest i u svako shvaćanje povijesti.
-Hrvatskim kraljevima i kneževima imena završavaju na slav i mir ( Tomislav, Zvonimir) što ne ide u prilog onima koji poriču slavensko podrijetlo Hrvata.
-Ožednjeli konji mučeničke srpske vojske u Prvom svjetskom ratu pohrlili su prema talasima da se napoje: zanjištali su okusivši slanu vodu. Ti su njiskovi možda simbolični- car Dušan je izašao na tri mora- Jadransko, Egejsko i Jonsko.
-Povijest svetionika na Mediteranu je povijest čežnje i samoće.
-Daj mi sreću i baci me u more (Safardi)

 

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

Preporučujemo

Nema slike

Popust cena:
rsd

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272