Borstin smatra da je naša Zapadna kultura iskusila
tri velike epopeje traganja. Najpre je to bio herojski put proroka i
filozofa - ljudi poput Mojsija, Jova ili Sokrata, Platona i Aristotela,
kao i pripadnika zajednica nastalih u okviru rane crkve, univerziteta i
protestantske reformacije - koji su spasenje ili istinu pokušali da
pronađu oslanjajući se na Boga na nebu ili na razum u sebi.
Potom je
usledilo doba traganja u okrilju zajednice, u čemu su učestvovali
Tukidid, Tomas Mor, Makijaveli i Volter, koji su se bavili našom
civilizacijom i težili ostvarenju liberalnog duha.
Naposletku,
nastupilo je doba društvenih nauka, kada se činilo da čovekom upravljaju
sile istorije. Pred nama su primamljive priče o izuzetnim ljudima, kao
što su Marks, Špengler, Tojnbi, Karlajl, Emerson, Malro, Bergson i
Ajnštajn.
Moć tih velikih mislilaca ogleda se u tome što oni i dalje
imaju šta da nam kažu, ne toliko zbog odgovora koje mogu da nam ponude
koliko zbog načina na koji su postavljali pitanja koja nas neprestano
opsedaju ili nam golicaju maštu.