Oživljavajući rodni Zemun sa početka dvadesetog stoleća, ona je
rekonstruisala svetsku istoriju filma i fotografije, ali dala i širi
kontekst u kojem se susreću prozni pisci, pesnici i drugi umetnici koji
su oblikovali civilizaciju toga doba… Jednostavnim kazivanjima punim
lirskog i evokativnog naboja ona ostvaruje umetnički vrlo bogato delo
koje potvrdjuje večnost čovekove potrebe da nadraste vreme i prostor, da
ostavi traga o svojoj prirodi, ali i ozbiljnim naporima da se
egzistencija oplemeni, obogati i preobrazi…
“Taj mali bioskop u našim
glavama“ je još jedno uzbudljivo, dopadljivo i provokativno štivo
Mirjane Marinšek Nikolić, spisateljice koja je i vizuelni umetnik, a
koja na kreativan esejistički način spaja vizuelno i literarno čime se
potvrdjuje i kao pisac i kao dobar poznavalac ne samo umetnosti već i
uslova u kojima se ona stvarala i razvijala i kakva ja naša uloga u
tome.
Milica Jeftimijević Lilić
Knjiga neobične samospoznaje u
lavini sećanja – pokazaće se kao inventar odsanjanih stvari čoveka koji
traga za mestom gde pobegne mrak kada se upali svetlo u bioskopskoj
dvorani. Mestom, na kome se skrivaju snovi o bivšem vremenu, željama i
svemu onome što smo učinili ili nismo, na nesigiurnom putu traganja za
izgubljenim smislom koje budućnost nije uspela da prilagodi vulgarnim
kompromisima. U ovoj knjizi nema epizodnih likova kao u filmovima, svi
igraju glavne uloge u svojim i tuđim životima, pisac ih objedinjuje u
jedinstvenu i originalnu književnu celinu.
Petar V. Arbutina
„Taj
mali bioskop u našim glavama“ relativizuje granicu između doživljenog i
ispripovedanog. Čitalac se nalazi pred čitavom galerijom „slika“
maštovitog proznog oblika o pojedinačnim sudbinama umetnika na osnovu
kojih se iz drugačije perspektive sagledavaju vreme i kulturna istorija
Beograda.
Kratka poglavlja smenjuju se poput filmskih kadrova čijoj uverljivosti doprinose i zanimljivi fragmenti o umetnosti.
Slađana Ilić