Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa
Veliki rat

Roman Roman

Veliki rat

Autor: Aleksandar M. Gatalica
Broj strana: 488
ISBN broj: 9788678047701
Izdavač: Mono & Manjana Mono & Manjana
Godina izdanja: 2014.

                 
Twitter   Facebook   Linkedin   Pinterest   Email
                 
Rasprodata

 

Prateći sudbine preko sedamdeset junaka, na svim zaraćenim stranama, Gatalica je oblikovao pobednike i poražene, generale i operske pevače, vojnike i špijune, male, obične ljude uspevajući da obuhvati čitavu epohu.

Ima u ovoj knjizi nesvakidašnje ambicije, tužnih i veselih sudbina, primera neviđenog, ali i sasvim uzaludnog heroizma. Veliki rat nijednog trenutka ne postaje istorijska hronika jer se od dokumenta razvija do neverovatnih otkrića gradeći jaku, upečatljivu priču pravog romana i velikog umetničkog dela.

Iz štampe

Ninovu nagradu za roman godine dobio je Aleksandar Gatalica za roman „Veliki rat”, koji je objavila izdavačka kuća „Mono i Manjana” iz Beograda. Žiri, koji je radio u sastavu: Vasa Pavković, predsednik, Vladislava Gordić Petković, Ljiljana Šop, Mileta Aćimović Ivkov i Mića Vujičić, odluku je doneo većinom glasova (3:2). Za roman AleksandraGatalice glasali su Vasa Pavković, Ljiljana Šop i Mileta Aćimović Ivkov, a Vladislava Gordić Petković i Mića Vujičić svoj glas dali su romanu Lasla Blaškovića „Posmrtna maska”, čiji je izdavač „Arhipelag” iz Beograda. U najužem izboru bili su i romani: „Zoja”, Mire Otašević, (Geopoetika), „Veprovo srce”, Draga Kekanovića (SKZ), „Štampar i Veronika”, Katarine Brajović (Oktoih i Štampar Makarije), i „Nesreća i stvarne potrebe”, Ivančice Đerić (Rende).


„Veliki rat”, Aleksandra Gatalice, kaže se u obrazloženju žirija, koje je pročitao Vasa Pavković izdvojio se od ostalih romana po umetničkoj reviziji odnosa prema Prvom svetskom ratu. Prateći sudbinu stotinak slavnih i anonimnih književnih junaka i kombinujući fantastiku sa dokumentarističkim pristupom, autor je načinio ubedljivu sliku prelomnih događaja u svetskoj istoriji. Suprotstavljajući se lokalnom i tradicionalističkom pogledu na prošlost, Gatalica koristi istoriju kao živo poprište ljudskog iskustva, dugog propadanja i neugasle nade. Za Ninovu nagradu konkurisala su 164. romana.

Izdavačka kuća „Mono i Manjana”, objavila je novi roman Aleksandra Gatalice (1964), pod naslovom „Veliki rat”, u ediciji „Putevi”. Ovaj roman, na skoro petsto strana, čini svojevrsnu trilogiju o događajima u 20. veku, s njegovim knjigama „Nevidljivi” i „Vek”. Gatalica, autor romana „Linije života”, „Naličja”, „Kraj”, „Euripidova smrt” i „Nevidljivi”, zbirki ciklusnih priča: „Mimikrije”, „Vek”, „Beograd za strance”, „Dijalog sa opsenama” i „Dnevnik poraženih neimara”, prevođen je na sve važnije evropske jezike, dobitnik je nekih od najuglednijih domaćih i inostranih nagrada.

„Veliki rat”, istakao je Gatalica, najznačajniji je njegov roman. On predstavlja vrhunac njegovog dosadašnjeg stvaralaštva. Drago mu je što je dobio tri glasa, a ne svih pet, jer se, tako, pored njegove knjige, ove godine, izdvojila i knjiga Lasla Blaškovića „Posmrtna maska”. Svi su se nadali nagradi, kazao je na kraju, ali pobednik je samo jedan.

U nedavnom razgovoru za „Politiku”, na pitanje zašto se odlučio da romaneskno obradi upravo Prvi svetski rat, Aleksandar Gatalica je rekao: „Naprosto, učinilo mi se da je u 21. veku došao čas da se baci novi i drukčiji pogled na sukob koji je označio početak 20. veka. Činilo mi se da su dosadašnji srpski romani pisani mahom o vojničkoj strani velikog rata, a moja ambicija je bila da oslikam čitavu epohu – čas kada je jedna Evropa umrla i oslobodila mesto za neku drugu. Izazov je bio veliki. Hteo sam da napišem uzbudljivo literarno delo, da predstavim sve učesnike ovog sukoba, pa junaci ovog romana nisu samo Srbi, već i pripadnici još deset naroda.”

Nagrada će Aleksandru Gatalici biti uručena sledećeg ponedeljka, 21. januara, u Skupštini grada Beograda. POLITIKA.

 

Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Ostavite komentar Ostavite komentar

 

Preporučujemo

Nema slike

Popust cena:
rsd

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272